Što je paušalni obrt i kako izgleda otvaranje paušalnog obrta?

Želiš postati poduzetnik?  Razmišljaš o otvaranju obrta ili tvrtke? Imaš li dovoljno informacija o poslovanju? Znaš li što je paušalni obrt i koliki su troškovi poslovanja? Trebaš savjet kako što jednostavnije riješiti otvaranje paušalnog obrta?

U nastavku teksta donosim ti najbolji vodič za otvaranje paušalnog obrta. Preporučujem ti da pročitaš cjelokupni tekst, jer sadrži mnoštvo važnih informacija. No, ako te zanima samo određena tema odaberi nešto od sljedećih poglavlja:

• Što je paušalni obrt?
• Koja davanja ima paušalni obrt?
• Tko sve može otvoriti paušalni obrt?
• Koja je razlika između paušalnog obrta i jdoo?
• Kako izgleda otvaranje paušalnog obrta?
• Poticaji za otvaranje obrta
• Poslovanje paušalnog obrta

(Sve informacije u članku su informativnog karaktera i sklone su promjenama. Autor teksta nije odgovoran za postupke i radnje osobe koja vodi ili otvara paušalni obrt. Savjetujem da za detaljne i svježe informacije kontaktiraš nadležne državne službe.)

.

Što je paušalni obrt?

Paušalni obrt je zapravo vrsta poslovnog subjekta koji je u suštini klasičan obrt, ali se oporezivanje provodi paušalno. Dakle, paušalni obrt je najnormalniji obrt kakvog otvaraju svi novi obrtnici. Razlika kod paušalnog obrta nastaje s porezne strane, jer se porez uplaćuje paušalno.

Paušalni obrt danas je iznimno popularan i osigurava super uvjete za samozapošljavanje. Naime, davanja državi kod paušalnog obrta su malena, a potreba za vođenjem papirologije minimalna. Obrtnik se zbog toga može punim kapacitetom posvetiti onome bitnom – radu s klijentima.

Samozapošljavanje je iznimno popularno u svijetu, a takav trend se polako seli i u Hrvatsku. Sve je više mladih, ali i starijih ljudi, koji se odlučuju za pokretanje vlastitog posla. Mnogima od njih, paušalni obrt se pokazao optimalnim odabirom. Država je paušalnim obrtnicima izašla maksimalno u susret pa je smanjila broj papira koje je potrebno voditi (samo knjiga računa i računi), a i davanja su na minimalnoj razini.

Novi poduzetnici često su neodlučni da li odabrati paušalni obrt ili jdoo. Za veliki dio njih paušalni obrt trebao bi biti bolji odabir, jer ima nekoliko prednosti. No, o tim prednostima i nedostacima pisati ću u nekom od sljedećih poglavlja.

.

Koja sve davanja ima paušalni obrt?

Kada si negdje zaposlen dobivaš dogovorenu plaću i to je to. Ne vidiš hrpetinu troškova koje tvoj poslodavac mora plaćati državi. Često je iznos koji poslodavac mora dodatno uplatiti državi u razini s onime što ti dobiješ na svoj bankovni račun. Dakle, troškovi za poslodavca su veliki.

Kada otvoriš paušalni obrt ili neki drugi oblik registrirane djelatnosti, tada ti kao odgovorna osoba snosiš troškove poslovanja. Dakle, za svaku isplaćenu plaću trebaš državi uplatiti određeni iznos za mirovinsko, zdravstveno i dakako pripadajući porez. Kod paušalnog obrta ta su davanja trenutno manja u odnosu na jdoo ili doo.

Konkretno, trebati ćeš plaćati sljedeća davanja:

Paušalni porez

Porez se uplaćuje kvartalno (svaka 3 mjeseca), a ovisi o tome u kojem se razredu zarade nalaziš. Razred ovisi o tome kolika su primanja obrta, a s početkom nove godine definira se u koji razred ideš te godine. Što je zarada veća, veći je i iznos poreza. Sveukupni godišnji troškovi paušalnog poreza kreću se od otprilike 1.500 do 6.000 kuna.

Mirovinsko i zdravstveno osiguranje

Obrtnici često mirovinsko i zdravstveno osiguranje jednim nazivom nazivaju doprinosi. No, uz mirovinsko (1. i 2. stup) i zdravstveno osiguranje, u doprinose još spadaju i doprinos za zapošljavanje te doprinos za zaštitu zdravlja na radu. Ova se obaveza uplaćuje na mjesečnoj razini, a trenutno iznosi otprilike oko 1.400 kuna.

Članstvo Hrvatskoj obrtničkoj komori

Novi obrtnici u prvoj su godini poslovanja oslobođeni plaćanja naknade za Hrvatsku obrtničku komoru. Bez obzira da li se obrt otvori u 2. ili 11. mjesecu, cijelu prvu godinu poslovanja obrtnik je oslobođen ovog nameta. Troškovi iznose oko 80 kuna mjesečno.

Doprinos za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ)

Sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju neku djelatnost obveznici su plaćanja doprinosa za općekorisne funkcije šuma. Naknada se plaća u visini 0,0265% od ukupnih prihoda ostvarenih tijekom poslovne godine. Iako se ne radi o nekim velikim ciframa, obrazac i plaćanje mora biti izvršeno do kraja travnja za prethodnu godinu. Nedavno je otvorena rasprava o tome kako bi se ovaj namet ukinuo sljedećih godina.

Članarina turističkim zajednicama

Obrti koji svoje sjedište imaju u turističkim mjestima, obveznici su plaćanja članarine turističkim zajednicama. Visina ovog davanja ovisi o tome koliko je određeno mjesto visoko pozicionirano na ljestvici turističkih mjesta i koje su djelatnosti obrta. Određeni dio mjesta u Hrvatskoj oslobođen je plaćanja ove naknade, jer neke općine nemaju status turističkih mjesta.

 

[members_not_logged_in]

Ispod do kraja članka donosim ti detaljne i konkretne korake – koji te vode kroz proces pokretanje paušalnog obrta. Članak ukupno sadrži više od 6.000 riječi – i sve napisano iznad bio je tek uvod u članak. Želiš li pročitati članak do kraja – Prijavi se u MarkoZupanic.hr Premium sustav.

Do kraja članka donosim ti mnogobrojne savjete, ideje i odgovore – koji će ti dati rješenja za pitanja koliko može zaraditi paušalni obrtnik, koliko iznose novčana davanja državi, kako izabrati ime i sjedište obrta, što sve trebaš sakupiti od papirologije prije pokretanja obrta, koliko traje postupak otvaranja, kada je tvoj obrt spreman za rad, itd.

Želiš li pročitati članak do kraja i saznati sve korake otvaranja paušalnog obrta – Prijavi se ispod u MarkoZupanic.hr Premium sustav. Ako još nisi registriran/na, uloži 5,67 eura u Premium članstvo koje će ti kvalitetnim savjetima znatno olakšati i ubrzati proces pokretanja i razvoja obrta.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

[/members_not_logged_in]

[members_logged_in]

 

 

Što je paušalno oporezivanje i koji su porezni razredi za obrtnike?

Paušalno oporezivanje je vrsta oporezivanja gdje se porez plaća kvartalno i prema već unaprijed izračunatim iznosima. Paušalno oporezivanje omogućuje obrtnicima da porez plaćaju po kvartalima, a iznos koji plaćaju definiran je s nekoliko razreda. Porezni razredi za paušalce definirani su ovisno o tome koliki je prihod koji obrtnik ostvari u tekućoj (ili prošloj) kalendarskoj godini.

Od 1. siječnja 2018. godine obrtnik paušalac ima mogućnost zaraditi do 300.000 kuna. Srodno tome, napravljeni su sljedeći paušalni razredi za obrtnike:

• ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 0 – 85.000 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 12.750 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 1.530 kuna poreza
• ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 85.000 – 115.000 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 17.250 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 2.070 kuna poreza
• ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 115.000 – 149.500 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 22.425 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 2.691 kuna poreza
• ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 149.500 – 230.000 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 34.500 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 4.140 kuna poreza
• ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 230.000 – 300.000 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 45.000 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 5.400 kuna poreza

Primjer, ako obrtnik u jednoj godini napravi 70.000 kuna prometa, one će biti dužan državi uplatiti 1.530 kuna poreza na godišnjoj razini. Odnosno, kada to podijelimo na kvartale dolazimo do cifre od oko 383 kuna po kvartalu. Kada taj iznos podijelimo na pojedinačne mjesece, tada dobijemo da obrtnik koji u jednoj godini zaradi 70.000 kuna, mora svaki mjesec uplatiti otprilike 128 kuna poreza. To je računica za najniži razred paušalnog oporezivanja.

Razred paušalnog oporezivanja obrtnik odabire sam prilikom otvaranja obrta. Preporuka je da se stavi najmanji razred, odnosno da se na obrazac u poreznoj upravi upiše neka cifra koja je ispod 85.000 kuna, kako ne bi preplatili porez na kraju godine.

Paušalni porezni razred definira se iznova svake godine, a ovisi o tome kolika je bila zarada pojedinog obrtnika u prošloj godini. Primjerice, ako je obrtnik bio u nižem paušalnom razredu pa je ostvario primitke iznad tog razreda, u novoj godini on je prebačen u taj viši paušalni razred (ovisno o primitcima u prethodnoj godini). Ako se ne varam, obrtnik je na početku nove godine dužan uplatiti razliku poreza, ako je prekoračio svoj razred paušalnog oporezivanja (zaradio više nego što mu je to njegov trenutni paušalni razred dopuštao).

Vrijedi napomenuti kako je na spomenuti paušalni porez potrebno na kraju dodati još i prirez koji se plaća ovisno o mjestu poslovanja obrta. Jasno, stopa prireza u Zagrebu je dosta visoka pa će tamošnji obrtnici plaćati i nešto veće cifre. S druge strane neka manja mjesta imaju jako niske stope prireza pa će za njih ta cifra biti gotovo zanemariva. No, kada pogledamo u globalu, prirez nije nešto što će obrtniku stvarati glavobolje, jer radi se o malim iznosima koje ne bi trebalo biti problem pokriti.

 

Koliki su troškovi paušalnog obrta?

Troškovi paušalnog obrta ovise o nekoliko različitih faktora, koji svaki na svoj način utječu bilo na povećanje ili smanjenje troškova. Prije svega, troškovi paušalnog obrta ovise o:

• visini zarade na godišnjoj razini (ulazak u određeni porezni razred)
• mjestu u kojem posluje obrt (visina prireza i troškovi plaćanja turističke članarine)
• djelatnosti kojom se obrt bavi (visina turističke članarine)

Da ne duljim, stvari izgledaju otprilike ovako: Obrtnik koji svaki mjesec zaradi do 7.000 kuna ulazi u najniži razred paušalnog oporezivanja. Njegovi mjesečni troškovi za poslovanje paušalnog obrta iznositi će do 1.500 kuna. U tu je cifru uključeno plaćanje: mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, poreza i prireza te razni drugi sitni doprinosi (naknada za zapošljavanje, zaštita na radu) koje obrtnik paušalac treba platiti. Također, treba računati na oko 100 kuna troškova u banci, za vođenje žiro računa za obrtnike.

Stanje plaćanja doprinosa i poreza te dospijeća određenih uplata moguće je jednostavno pratiti putem aplikacije ePorezna. Za pristup sustavu ePorezna treba ti biti omogućen pristup platformi eGrađani. Podatke za pristup možeš zatražiti na Fini, a na ovaj način možeš iz udobnosti svojeg doma pratiti sve što se događa s tvojim poslovanjem.

.

Tko sve može otvoriti paušalni obrt?

Uvjeti za otvaranje obrta posljednjih su godina malo olabavljeni pa je tako obrtom moguće pokriti široki spektar djelatnosti. Dosta je slobodnih djelatnosti (marketing, programiranje i dizajn, video obrada, itd) koje može registrirati i osoba bez određene stručne spreme. Dok je još uvijek veliki dio djelatnosti ograničen odgovarajućom stručnom spremom (frizeri, fotografi, itd).

U pravilu, obrt može otvoriti svaki građanin Republike Hrvatske koji ima želju obavljati neku djelatnost za privatni ili poslovni subjekt. Važno je napomenuti kako obrt može biti primarni način zarade neke osobe, ali isto tako osoba može otvoriti obrt i uz svoj dosadašnji stalni posao koji obavlja. Dakle, u tom slučaju je obrt zapravo sekundarni izvor zarade.

Paušalni obrt nema nekih prevelikih ograničenja, osim visine zarade koju je moguće ostvariti. Iako su paušalni obrtnici izvan sustava PDV-a, mogu u nadležnoj Poreznoj upravi podići PDV ID broj koji im omogućava suradnju s inozemstvom. U slučaju da obrtnik surađuje s inozemnim klijentima, potrebno je na Poreznu upravu predavati određene obrasce (samo u mjesecima kada se suradnja ostvaruje).

Obrt ne može otvoriti osoba koja želi obavljati neku djelatnost koja nije slobodna, a koja za to nema određenu stručnu spremu. Dakle, nije moguće otvoriti frizerski salon, ako za to nemaš diplomu o završenoj školi za frizera (ili osobu s diplomom).

Možda je još važno za spomenuti kako otvaranjem obrta ne stvaraš novi poslovni subjekt, već je obrt usko povezan s tobom. Dakle, obrt se koristi tvojim OIBom i ti si odgovorna osoba za postupanje unutar obrta. S druge strane, otvaranje primjerice jdoo-a ti donosi novi OIB i poslovni subjekt koji nije vezan uz tebe (osim vlasništvom ili pozicijom unutar tvrtke).

 

Koje sve djelatnosti može obavljati paušalni obrt?

Prilikom registracije obrta od tebe će se tražiti da navedeš popis djelatnosti kojima se misliš baviti. Tu može nastati problem, jer neke djelatnosti iziskuju posebne uvjete kako bi se mogle provoditi.

Popis djelatnosti može biti vezan uz strukturu obrta kojeg otvaraš. Tako postoje slobodni, vezani i povlašteni obrti. Slobodni su oni u kojima se od budućeg obrtnika traži da navede djelatnosti koje želi obavljati i koje ima pravo raditi, a da pri tome ne postoji nikakva zabrana za rad tih djelatnosti (nije potrebna diploma). Vezani obrti obavezuju obrtnika da zaposli osobu koja ima odgovarajuću stručnu spremu ili položen majstorski ispit, kako bi se mogla obavljati određena djelatnost. Za otvaranje povlaštenih obrta potrebna je posebna dozvola, odnosno povlastica. Radi se uglavnom o uskom krugu djelatnosti, koje imaju neke svoje pravilnosti poslovanja.

Obrtnik koji otvara obrt mora prilikom otvaranja navesti kojim se sve djelatnostima misli baviti. Iz gospodarske komore rečeno mi je kako ne postoji ograničenje u broju djelatnosti koje obrtnik može registrirati. Dakle, možeš registrirati koliko god želiš djelatnosti, ali je važno da polažeš prava na obavljanje tih djelatnosti (da ne postoje zabrane i ograničenja).

Također, važno je naglasiti koja će biti glavna, odnosno primarna djelatnost obrta.

.

Koja je razlika između paušalnog obrta i jdoo?

Poduzetnici koji tek ulaze u svijet poduzetništva i nemaju velike količine novca za ulaganja, često se dvoume između otvaranja paušalnog obrta ili jdoo. Ova dva modela poslovnih subjekata slična su u tome što ne traže velika početna ulaganja, no imaju neke značajne razlike što se tiče samog poslovanja. Jasno, i jedan i drugi model imaju neke svoje prednosti i nedostatke, a u nastavku ću pobrojati koje su osnovne razlike:

[table “38” not found /]

Na temelju prethodne tablice lako se može zaključiti koje su prednosti, a koji nedostaci određene vrste poslovanja. Ja osobno sam odabrao paušalni obrt iz razloga što smanjuje potrebu za raznim papirima i procedurama te mi omogućuje da se u potpunosti posvetim radu s klijentima. Također, slobodne djelatnosti pokrivale su sva područja koja sam imao u planu registrirati pa nije bilo potrebe za registracijom jdoo-a.

.

 

Kako izgleda otvaranje paušalnog obrta?

Otvaranje paušalnog obrta zapravo nije nimalo komplicirano i procedura ne zahtijeva višednevna lutanja od jednog ureda do drugog. Paušalni obrt moguće je otvoriti u nadležnoj gospodarskoj komori ili online putem sustava eGrađani. Sve se više obrtnika odlučuje za otvaranje obrta online, odnosno putem eGrađani aplikacije, jer time još dodatno umanjuju potrebu za odlaskom u državne urede.

Dio mojih prijatelja otvorio je uspješno obrt online i rekli su kako nije bilo nikakvih problema. Ipak, ja sam igrom slučaja završio, prije otvaranja obrta, u gospodarskoj komori pa mi je savjetovano da dođem k njima kada ću otvarati obrt. Tako sam i učinio i moj je obrt otvoren offline. Moram priznati da sam iznimno zadovoljan pristupom djelatnica koje su bile prepune sjajnih informacija i savjeta. Obrt sam otvarao u Varaždinu.

Napomena za one koji obrt otvaraju online: trebaš paziti koje sve djelatnosti stavljaš na svoj popis djelatnosti, jer neke od njih imaju neka ograničenja, odnosno zahtijevaju određene dodatne uvjete. Ako ne znaš koje djelatnosti odabrati, možda je pametno javiti se u nadležni ured za gospodarstvo.

 

Otvaranje paušalnog obrta u 9 koraka

Otvaranje paušalnog obrta možemo podijeliti u nekoliko koraka. Kao što sam već rekao, proces otvaranja obrta nije kompliciran, ali je dobro imati sve informacije kako ne bi bilo nepotrebnog šetanja između raznih državnih ureda. Zbog toga, sastavio sam kratki vodič za otvaranje paušalnog obrta, koji možeš pročitati u nastavku:

 

#1. korak

Odabir imena obrta

Veliki ‘psihološki’ korak kod otvaranja obrta novom će poduzetniku biti odabir imena obrta. Svi se pitaju kako dati kvalitetno ime koje će pokrivati sve djelatnosti kojima se misle baviti. Iako je finalni odabir imena isključivo na tebi, mogu ti dati neke smjernice za odabir imena obrta:

• smiješ koristiti engleske riječi i sve jezike država u sastavu Europske Unije
• ime smije sadržavati brojeve
• smiješ koristiti velika i mala slova
• kratko ime privlačnije je klijentima jer ga lakše zapamte
• ime ne smije biti identično nekom drugom poslovnom subjektu otvorenom u istoj uspostavi

Kod odabira imena obrta pravila su manje stroga, nego kod pronalaska imena za tvrtku (doo). Kada se bira ime za tvrtku potrebno je raditi provjeru imena, što se naplaćuje. U nekim slučajevima, buduća tvrtka mora i rezervirati ime unaprijed, što također odnosi dio financija i vremena.

Prilikom odabira imena svojem sam obrtu htio dati engleski naziv, ali sam pri tome pazio da se ne kosi s nekim međunarodnim brendom. Zbog toga sam morao zaviriti u bazu intelektualnog vlasništva, gdje je popis svih registriranih brendova na svijetu. Važno je izbjeći korištenje nekog imena i vizuala brenda koji je sličan tvojem, jer postoji mogućnost da netko kasnije ospori taj tvoj naziv i logotip. Ipak, mjesta panici nema, jer intelektualno vlasništvo uglavnom se definira na razini države pa je mala vjerojatnost da je netko u Hrvatskoj zaštitio isto ime i logotip.

Ime obrta sastoji se od nekoliko ključnih detalja:

• ime obrta
• opisa djelatnosti (tzv. oznake)
• imena vlasnika obrta
• adrese, odnosno sjedišta obrta

Dakle, ime obrta mora službeno imati sve ove detalje kako bi bilo pravovaljano. Tako je primjerice ime mojeg obrta: SoloBoss, obrt za web i marketing, vl. Marko Županić, Varaždinska 7, Brezje Dravsko

Prilikom odabira imena za obrt vodi se gore navedenim pravilima da ne zapneš već na prvom koraku. Odaberi ime koje će biti privlačno, lako pamtljivo i koje će jasno definirati čime se baviš i koji je tvoj raspon djelatnosti koje nudiš.

 

#2. korak

Odabir sjedišta obrta

Drugi važan korak kod otvaranja obrta je određivanje sjedišta obrta. To je adresa na kojoj je prijavljen obrt. Sjedište obrta veže sa sobom neke kasnije obaveze za obrtnika, primjerice plaćanja turističke naknade i plaćanje prireza.

Obrtnik može kao sjedište obrta staviti kuću ili stan u kojem živi (idealno ako je vlasnik prostora sam obrtnik, roditelji ili netko od obitelji). Ako obrtnik nije vlasnik stambenog prostora, važno je da dobije potrebnu dozvolu za korištenje prostora. Dozvola može biti zapravo jednostavna izjava kojom vlasnik stambenog objekta dopušta osobi prostor na korištenje u svrhu poslovanja obrta, a može biti i ugovor koji sklapaju obrtnik i vlasnik prostora. U slučaju da radiš ugovor, važno je taj ugovor ovjeriti kod javnog bilježnika, dok za izjavu to nije potrebno. Ugovor sa sobom veže i određivanje visine najma prostora, na što je kasnije potrebno plaćati i porez. Tako da je jednostavna izjava, o pravu na korištenje, bolja solucija.

Obrtnik uz sjedište obrta može odabrati i mjesto gdje će obrt imati ured. Zanimljivo, ako se obrtnik bavi pružanjem intelektualnih usluga (pisanje, programiranje, marketing, edukacija) ne mora imati ured. To oslobađa obrtnika dodatnih izdataka i papirologije pa je u svakom slučaju dobro razmisliti treba li ti ured ili ne. No, sjedište obrta je obavezno i pravo na korištenje određenog prostora u svrhu sjedišta obrta moraš imati napisano na papiru.

 

#3. korak

Odabir djelatnosti obrta

Ovo je korak koji u velikoj mjeri utječe na samo poslovanje obrta. Djelatnosti koje odabereš u ovom koraku, definiraju čime će se točno tvoj obrt baviti i koja će sve područja ‘pokrivati’. Važno je naglasiti da možeš odabrati neograničen broj djelatnosti, no samo one djelatnosti koje su okarakterizirane kao slobodne ili za koje imaš potrebnu dozvolu (diplomu) za rad.

Popis svih djelatnosti koje možeš registrirati nalazi se na NKD popisu. NKD je Nacionalna klasifikacija djelatnosti, a radi se o dokumentu u kojem su pobrojane sve djelatnosti koje obrtnik ili tvrtka može obavljati. Popis je poprilično dug, a ti trebaš izdvojiti one djelatnosti kojima se misliš baviti.

Ja sam taj korak odradio uz pomoć teta iz gospodarske komore, jer sam smatrao da je to najbrži i najbolji put do kvalitetnog odabira. Srećom, bile su iznimno pristupačne pa su mi pojasnile sve detalje koji su me zanimali. Istovremeno, maknuli smo one djelatnosti koje sam mislio staviti na popis, a nisam imao pravo na njihovo obavljanje.

Preporuka je da odabereš samo one djelatnosti kojima se zaista misliš baviti u skorašnje vrijeme. Naime, odabir mnoštva djelatnosti sa sobom veže neke dodatne uvjete (npr. trgovina mora imati skladište) pa to onda komplicira poslovanje. Ukoliko neke djelatnosti nisu top prioriteti radije ih izostavi pa dodaj kasnije prije nego kreneš s radom te djelatnosti. Ako se ne varam, rekli su mi da kasnije dodavanje jedne djelatnosti košta nekih 150 kuna, što nije puno. Kod dodavanja nove djelatnosti tvrtki (jdoo) troškovi su daleko veći (skoro pa je isplativije otvoriti novu tvrtku).

Djelatnosti koje na kraju svojeg naziva u NKD imaju oznaku d. n. potrebno je dodatno definirati. Odnosno, potrebno je točno odrediti čime se misliš baviti pod tom točkom. Za više detalja, najbolje je kontaktirati gospodarsku komoru.

 

#4. korak

Upis obrta u obrtni registar

Ovo je korak u kojem možete odabrati dva smjera – ili obrt registrirati online ili otići u najbliži ured za gospodarstvo i tamo riješiti stvari putem predaje papira. Bez obzira na tvoj odabir (ja sam odabrao ovaj offline način), preporučujem ti da podigneš papire za pristup sustavu eGrađanin jer će ti trebati kasnije. (Papire za pristup aplikaciji eGrađanin možeš dobiti u Fini)

Za upis obrta u obrtni registar trebaš imati nekoliko papira: Izjavu o korištenju prostora za sjedište obrta, skeniranu ili fotokopiranu osobnu iskaznicu, potvrdu u uplati 250 kuna za troškove izdavanja obrtnice. Ako planiraš imati i ured, onda ti treba i ugovor o korištenju ureda.

Način upisa online i offline ne razlikuje se značajno. Prije svega, potrebno je upisati podatke o nazivu, sjedištu i vlasniku obrta. Nakon toga, potrebno je ispisati (ili odabrati) popis svih djelatnosti koje će obrt obavljati, s time da je potrebno naglasiti koja će djelatnost biti primarna.

Na obrascu je potrebno odabrati datum upisa obrta, kao i datum početka rada obrta. Početak rada obrta označava stvarni datum kada obrt kreće s radom i kada počinju vrijediti pravila koja vrijede za obrtnike. Jasno, na obrascu treba popuniti još neke dodatne podatke, ali sve zajedno vrlo brzo je završeno.

Uz popunjeni dokument za upis obrta potrebno je priložiti i dokumente koje sam iznad spomenuo. Nakon predanih papira, nadležnom uredu potrebno je nekoliko dana da zaprimi i obradi poslani upis u obrtni registar. Ako je sve dobro napravljeno i popunjeno, obrtnik dobiva obrtnicu s kojom kreće na rješavanje sljedećeg koraka otvaranja paušalnog obrta.

 

#5. korak

Izrada pečata za obrt

U posljednje vrijeme sve se češće pojavljuju informacije kako obrtnik više nema potrebe za pečatom. Iskreno, ja sam pečat trebao na više mjesta, tako da ova teorija po meni ne drži vodu. No, pečat će te koštati nekih 200ak kuna, tako da smatram da je bolje napraviti pečat, nego ga ne imati kada zatreba.

Da bi se izradio pečat potrebno je u neku od tiskara koje rade pečate dostaviti obrtnicu. Obrtnicu će ti nadležni ured poslati putem pošte, ali to će potrajati nekoliko dana ili tjedana. Preporučam da obrtnicu potražiš putem sustava eGrađani u sekciji eObrt. Tamo bi trebali biti dostupni svi papiri vezani uz obrt, nakon što je tvoj obrt službeno upisan u obrtni registar.

Pečat može biti različitih veličina i boja, a cijene se uglavnom kreću od 150 do 200 kuna. Iako tiskare znaju što treba sadržavati pečat, vrijedi spomenuti kako pečat za obrt mora sadržavati: puni naziv obrta, ime vlasnika obrta, punu adresu obrta te OIB obrta, odnosno vlasnika obrta.

Na pečat je moguće dodati još i neke dodatne stvari – logotip, kontakt podatke, itd. No, ti podaci nisu obavezni i moraju ionako biti istaknuti na računu koji obrt izdaje pa ih možda ni nije potrebno gurati na pečat. Izrada pečata traje otprilike pola sata.

 

#6. korak

Otvaranje žiro računa za obrtnike

Banke nude razne pogodnosti za obrtnike, ali uzimaju i relativno velike svote za vođenje računa i transakcije (posebno inozemne transakcije). Kod odabira banke važno je razmotriti svije glavne karakteristike: da troškovi bankarenja budu što manji i da banka nudi mogućnost suradnje s inozemnim klijentima (ako planirate imati inozemne klijente).

Kada sam otvarao obrt dobio sam preporuke da otvorim račun u PBZ banci, što sam i učinio. PBZ omogućuje kvalitetno i nesmetano internet bankarstvo, a mogući su inozemni transferi novca te povezivanje s PayPalom. (Priča se da Erste poslovnu karticu nije moguće povezati s PayPalom, pa provjeri.) Dakako, odabir banke je na tebi i slobodno odaberi onu koja ti nudi najbolje uvjete ili s kojom imaš već pozitivna prethodna iskustva.

Otvaranje računa za paušalni obrt u mojem je slučaju potrajalo više od sat vremena. Službenik banke upitao me možda stotinjak razno raznih pitanja – od državljanstva, preko potencijalnih klijenata i projekata, pa sve do političkog opredjeljenja. Iskreno, nemam pojma čemu sva ta pitanja, ali očito se banka želi osigurati od nekih neželjenih situacija.

Za otvaranje računa u banci potrebna je obrtnica koja može biti ili original koji je stigao poštom ili ona koju isprintaš iz sustava eGrađanin. Također, potreban je i pečat (u PBZ banci, a u Erste navodno ne trebaš pečat), kojim potvrđuješ odgovore na prethodno postavljenih stotinu pitanja. Važno je da otprilike znaš koliko planiraš zaraditi u godini dana, da li ti treba online bankarstvo i koje ti kartice trebaju.

Otvaranje računa za obrt nije moguće obaviti u svakoj poslovnici banke, već u onima koje su za to zadužene. Preporučam da sa sobom poneseš pametni telefon te odmah aktiviraš internet bankarstvo, kako se ne bi kasnije nepotrebno trošilo vrijeme na tu aktivaciju. Trošak otvaranja računa iznosi 50 kuna, a taj se iznos naplaćuje u prvom mjesecu poslovanja.

Dobro razmisli koju banku ćeš odabrati. Troškovi vođenja računa u PBZ banci kreću se oko 80 kuna mjesečno (bez inozemnih transakcija).

 

#7. korak

Prijava na mirovinsko osiguranje

Prijavu na mirovinsko osiguranje moguće je napraviti i prije nego što obrt počne službeno raditi (prije datuma početka rada obrta). Za prijavu na mirovinsko osiguranje, obrtnik sa sobom treba ponijeti presliku Rješenja o upisu u obrtni registar i tiskanice M-1P i M-11P. Rješenje o upisu u obrtni registar moguće je pronaći na sustavu eGrađani (tamo gdje se nalazi i Obrtnica), dok se tiskanice mogu kupiti u Narodnim novinama.

Tiskanice je potrebno popuniti osobnim podacima i podacima o obrtu. Nakon toga one se predaju na šalter i slijedi obrada. Srećom, naletio sam na vrlo uslužnog službenika koji mi je pomogao popuniti detalje koje nisam bio 100 % siguran. Preporučam i tebi da zatražiš pomoć službenika ako zapneš, iako postoji mogućnost da je nećeš dobiti.

Za svaki slučaj ponijeti pečat jer će možda zatrebati. Predani papiri na mirovinskom osiguranju, znak su da možeš prošetati i do zdravstvenog osiguranja.

 

#8. korak

Prijava na zdravstveno osiguranje

Prijavu na zdravstveno osiguranje nije moguće obaviti prije nego što obrt počne s radom, jer sustav ne dopušta takav unos. Za prijavu su potrebni isti oni papiri koji su ti trebali i za mirovinsko osiguranje.

Ipak, ovdje ima i jedna super stvar. Naime, sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja su povezani i kada ovaj prvi obradi podatke, oni se automatski šalju na zdravstveno osiguranje. Kada sam se vratio nakon datuma početka rada obrta u ured za zdravstveno, službenik mi je rekao kako je cijela stvar već automatski provedena i kako ne trebam predavati nikakve papire.

U sustavu eGrađani postoji pretinac u koji stižu najnovije informacije i tamo bi trebala stići obavijest o promjeni u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.

 

#9. korak

Prijava na Poreznu upravu

Unutar 8 dana od dobivanja obrtnice, obrtnik se mora javiti u nadležnu Poreznu upravu. Za prijavu na Poreznu upravu obrtnik treba sa sobom ponijeti Rješenje o otvaranju obrta te RNO obrazac koji se može nabaviti u Narodnim novinama. Zanimljivo, neki obrtnici tvrde kako se u raznim Poreznim upravama traže i neka druga rješenja, odnosno potvrde, no meni to nije trebalo.

Prilikom prijave na Poreznu upravu obrtnik paušalist mora se izjasniti kako želi obrt plaćati paušalno. Također, obrtnik će trebati potpisati potvrdu o poslovanju s gotovinom, ako ne želi raditi s fiskalizacijom.

Rješenje s Porezne uprave čeka se uglavnom dosta dugo. Sve ovisi o tome gdje je obrtnik prijavljen i u koje doba godine je otvarao paušalni obrt. Ja sam primjerice obrt otvarao u 12. mjesecu, a rješenje je stiglo tek u ožujku sljedeće godine. Dobio sam preporuku kako pričekam s plaćanjem doprinosa tako dugo dok ne dobijem rješenja. Tako da sam ukupne doprinose za cijeli period platio odjednom kada je stiglo rješenje.

Ovim je korakom završeno otvaranje paušalnog obrta.

 

Troškovi otvaranja paušalnog obrta

Iako je otvaranje paušalnog obrta s gledišta papirologije dosta jednostavan zadatak, sigurno se pitaš koliko košta otvaranje paušalnog obrta. U prethodnom dijelu teksta, za svaki sam korak napisao koliko otprilike iznosi i trošak obavljanja određenog koraka.

Najveći dio troška ide na upis obrta u obrtni registar, odnosno izdavanje obrtnice. Trošak izdavanja obrtnice je 250 kuna. Nakon toga, potrebno je izraditi pečat (neki kažu da nije obavezno) što će te koštati do 200 kuna. Uz ta dva velika troška vrijedi nadodati i nekoliko manjih kao što je kupnja potrebnih obrazaca i plaćanje kopiranja. Opcionalno, oni koji sklapaju ugovor o korištenju prostora morati će platiti i troškove javnog bilježnika, čini mi se oko 100ak kuna.

Generalno gledajući, mogu zaključiti kako će te otvaranje paušalnog obrta koštati otprilike oko 500 kuna. Jasno, ovaj iznos može varirati ovisno o tome koje sve zahtjeve imaš, ali teško da se može ići daleko ispod te granice. Kada na sve pridodamo i trošak za prijevoz s jednog mjesta na drugo, tada finalni iznos još više raste. Ipak, to je znatno manji trošak nego što je onaj za otvaranje jdoo ili doo tvrtke.

Ovim troškovnikom mogu reći kako zaključavam lekciju otvaranje paušalnog obrta. No, tu priči još nije kraj. Naime, nakon što otvoriš paušalni obrt, tek tada slijede pravi izazovi. U nastavku teksta donosim ti neke ideje i prijedloge kako možeš svoje poslovanje u obrtu učiniti boljim i jednostavnijim. Pričati ću o tome kako pokušati dobiti sredstva za samozapošljavanje, kako treba izgledati račun, koje sve knjige trebaš voditi kao obrtnik, kako surađivati s inozemstvom te zašto je pametno napraviti svoju web stranicu.

Nadam se kako je otvaranje paušalnog obrta prošlo dobro i kako nije bilo problema. Ako tek planiraš otvoriti paušalni obrt ili negdje zapinješ, svakako mi se javi na email: kontakt@markozupanic.com ili napiši svoje pitanje ispod u komentare. Rado ću ti pomoći.

.

BONUS SAVJET (Otvaranje paušalnog obrta)

Poticaji za otvaranje obrta

Država posljednjih nekoliko godina radi na promicanju poduzetništva i to na način da sufinancira otvaranje i početno poslovanje malih tvrtki. Tako je moguće prije samog otvaranja obrta poslati zahtjev za dobivanje poticaja za obrtnike. Poticaji za otvaranje obrta mogu se dobiti ako budući obrtnik napravi kvalitetan poslovni plan i prikaže u koje namjene namjerava potrošiti dobiveni novac.

Od 2018. godine iznos poticaja podignut je na čak 55.000 kuna. Prošle je godine taj iznos iznosio 35.000 kuna. Dakle, novi obrtnik ove godine može dobiti vrlo lijepi iznos novca i prije samog početka svojeg poslovanja. Ipak, potrebno je zadovoljiti neke uvjete: osoba mora biti nezaposlena i prijavljena na Zavodu, također osoba mora proći sve aktivnosti koje su vezane uz samozapošljavanje (kartu edukaciju i pripremu projekta). No, ni to nije garancija da će dobiti sredstva. Kako bi budući obrtnik povećao šanse za dobivanje poticaja, može učiniti sljedeće: napraviti super projektni plan koji jasno definira kako će se utrošiti novac, plan mora biti realan i konkurentan, može priložiti dogovor s budućim klijentima, bilo bi dobro da ima prethodno radno iskustvo u području poslovanja obrta, a velika pomoć mogu biti i stvarni troškovnici i predračuni na što će biti utrošena sredstava.

Što se tiče trošenja sredstava iz poticaja, postoji dosta raznovrsnih dozvoljenih načina kako sredstava mogu biti utrošena:

• mogu se kupiti strojevi i alati za obavljanje djelatnosti
• može se kupiti informatička oprema i licence za računalne programe
• mogu se plaćati doprinosi za vlasnika obrta (do 11. mjeseci)
• mogu se plaćati edukacije
• može se plaćati najam poslovnog prostora, kao i kupiti uredski namještaj
• može se platiti trošak otvaranja obrta
• mogu se platiti usluge izrade web stranice i nabavka promo materijala, itd

Iako su poticaji za obrtnike sjajan način kako započeti poslovanje, važno je napomenuti kako je bitno što prije ‘stati na svoje noge’. Naime, poticaji su tu jedno kratko vrijeme, a obrt treba stabilan priljev novca i u budućnosti. Tako da je uz poticaje jako važno tražiti i kvalitetne klijente koji će donositi zaradu u obrt.

.

 

Poslovanje paušalnog obrta

Otvoriti paušalni obrt samo je prvi korak ka stvaranju uspješnog biznisa. Tek nakon što faza ‘otvaranje paušalnog obrta’ završi, započinju pravi izazovi. Naime, sada je potrebno pribaviti sve kako bi poslovanje teklo glatko, a kako bi klijenti bili zadovoljni.

Što srediti prije nego obrt započne funkcionirati?

Iako je obrt službeno otvoren i može raditi, potrebno je srediti još nekoliko detalja. Četiri su važna uvjeta koja mora zadovoljiti svaki obrt da bi poslovao po zakonu:

• knjiga prometa
• interni akt o fiskalizaciji
• izjava o blagajničkom maksimumu
• ispravan obrazac računa

Knjiga prometa može se voditi u elektroničkom ili fizičkom obliku. Paušalni obrt mora imati knjigu izlaznih računa, kako bi se mogli pratiti računi koji su naplaćeni. Knjiga i njeno vođenje nije komplicirano i bitno je zapisivati uplate i jednoznačno ih povezivati s izdanim računima. Važna napomena – knjiga se vodi na način da se u nju upisuje datum kada je račun naplaćen.

Interni akt o fiskalizaciji je dokument koji može biti na jednom A4 listu, a definira osnovne pojmove u poslovanju obrta. Primjerice, na tom aktu o fiskalizaciji jasno je definiran poslovni prostor i dodijeljena mu je šifra, tu je i operater koji izdaje račune, a možda najvažnije – internim aktom se uspostavlja sljednost računa. Sljednost računa je pojam koji označava kako izgleda svaki sljedeći račun i koja pravila vrijede. Ta sljednost mora se održavati kroz čitavu godinu i mora krenuti od broja 1. Interni akt o fiskalizaciji nužan je za sve obrtnike, bez obzira da li su u sustavu fiskalizacije ili ne.

Izjava o blagajničkom maksimumu je dokument u kojem definiramo koliko novaca maksimalno smijemo imati u kasi. Kada dosegnemo gornju granicu, novac je potrebno odnijeti u banku, odnosno prebaciti ga na poslovni račun.

Ispravan obrazac računa je potreban kako bismo svaki sljedeći račun imali prilagođen zakonu i kako bi bio ispravan. Svaki račun mora sadržavati nekoliko obaveznih stavki, a o tome ću pričati malo niže.

 

Treba li paušalni obrt računovodstvo?

Paušalni obrt nema puno obaveza što se tiče vođenja papira. Dakle, sve je maksimalno pojednostavljeno i nema neke velike zapreke da računovodstvo ne vodi sam obrtnik. Ipak, preporuka je da uvijek imaš nekog računovođu sa strane koji može uskočiti kada trebaš neki savjet.

Obrtnik koji sam radi računovodstvo, mora imati na pametni da mora redovno ažurirati i voditi knjigu prometa. U tu knjigu (online ili fizičku) upisuje svaki izlazni račun i jasno ga povezuje s novčanom transakcijom, odnosno naplatom računa. Druga obavezna stavka koju paušalni obrt treba predavati na početku svake godine (do 15.01.) je PO-SD obrazac u kojem su akumulirano navedeni prihodi po kvartalima. Potrebno je svake godine predati i obrazac za turističku članarinu te obrazac za plaćanje šuma.

Jasno, povrh svega toga obrtnik koji sam vodi računovodstvo mora brinuti i o tome da su mu računi slijedno napravljeni i da sve valja na računima. I iako se čini kako oko toga ima puno posla, računovodstvo obrta moguće je voditi samostalno.

 

Kako treba izgledati račun koji izdaje paušalni obrt?

Jedna od važnih stavki poslovanja obrta je uskladiti obrazac računa, odnosno račune sa zakonom. Najbolje je odmah na početku poslovanja napraviti obrazac putem kojeg će se izdavati svi ostali računi. Račun je zakonski definiran i sadrži nekoliko osnovnih elemenata, koje svakako moraš imati na svim svojim računima.

Račun prije svega mora imati podatke o izdavatelju računa, odnosno o paušalnom obrtu koji izdaje račun (naziv obrta, adresa, mjesto i OIB). Zatim, račun obavezno mora sadržavati podatke o kupcu usluge ili proizvoda (naziv/ime i prezime, adresa, mjesto, oib – nije obavezan za fizičke osobe). Na računu se treba nalaziti IBAN obrta koji izdaje račun, te datum, vrijeme i mjesto izdavanja računa. Obavezna su još dva datuma – datum dospijeća i datum isporuke. Vrlo važan podatak na računu je broj računa, koji se mora poklapati ovisno o sljednosti koju obrtnik definira prethodno u aktu o fiskalizaciji. Račun mora sadržavati stavku, odnosno ono što je kupac kupio (naziv dobra, količina, jedinična cijena). Važno je imati i redak u kojem se pokazuju ukupni iznosi računa, odnosno cifra koju kupac mora platiti. Za kraj, u obavezne stvari još spadaju način plaćanja (transakcijski račun) te operater, odnosno osoba koja je izdala račun.

Ukoliko račun izdaje paušalni obrt (koji je van sustava PDV-a), važno je na račun staviti rečenicu o članku 90. Zakona o PDV-u. Tom se rečenicom jasno naglašava kako je obveznik van sustava PDV-a i da je kupac oslobođen plaćanja PDV-a.

Račun može sadržavati i neke dodatne elemente. Primjerice, vrlo je zgodno postaviti logotip obrta u gornji lijevi ili desni kut računa. Također, račun može sadržavati kontakt podatke obrta, kao što su broj telefona, email, link do web stranice, itd. Često na računima primjećujemo rubriku model i poziv na broj, koja jasno definira kupca i pomaže u lakšem knjiženju računa kada se radi o velikom broju kupaca. Svi ostali podaci su opcionalni i mogu biti dodani na račun.

 

Može li paušalni obrt surađivati s inozemstvom?

Paušalni obrt može surađivati s inozemstvom, ali postoji jedna mala zapreka koju treba riješiti prije poslovanja s inozemnim klijentima. Naime, za poslovanje s inozemnim klijentima potrebno je izvaditi PDV ID broj putem kojeg se korisnik jasno definira u bazi poslovnih subjekata.

Taj broj moguće je zatražiti na Poreznoj upravi, a njegovo izdavanje neće te koštati ništa (i traje 5 minuta). Paušalni obrt je po svojim primarnim odrednicama van sustava PDV, a podizanje i korištenje PDV ID broja to nimalo ne mijenja. Dakle, obrtnik, odnosno obrt i dalje ostaje izvan sustava PDV-a.

U mjesecima kada obrtnik posluje s inozemnim klijentima, dužan je predavati na poreznu upravu određene obrasce. Obrasci se mogu podnositi online putem, kroz sustav eGrađanin. Koje obrasce sve treba predavati, ovisi o tome s kojim zemljama obrtnik surađuje i koju djelatnost obavlja.

 

BONUS (Poslovanje paušalnog obrta)

Kako izgraditi uspješan paušalni obrt i privući nove klijente?

Kada smo riješili sve formalnosti, vrijeme je da se pozabavimo onime zbog čega smo otvorili paušalni obrt – klijentima. Klijenti su okosnica svakog biznisa i bez njih nema smisla poslovati. Mali biznisi u samom početku teško dolaze od novih klijenta jer treba neko vrijeme da se izgradi reputacija.

Danas je jako loše za biznis ako nije prisutan online. Svaki ozbiljan poduzetnik, odnosno obrtnik zna da treba investirati u kvalitetnu web stranicu i digitalnu promociju. Upravo sjajna promocija na internetu može biti fantastičan mamac za nove klijente.

Ako razmišljaš o izradi web stranice i oglašavanju putem društvenih mreža tu sam da ti pomognem. Svojim višegodišnjim iskustvom mogu ti pomoći u izgradnji uspješnog brenda koji će kupci brzo zavoljeti. Ako želiš kvalitetan brend i nove klijente, kontaktiraj me na email: kontakt@markozupanic.com

Tvoj novo otvoreni paušalni obrt ima pravo na besplatnu .hr domenu, koju bi bilo šteta ne iskoristiti.  Nemoj propustiti priliku jer nudim ti fantastičan popust na izradu web stranice, a sve što trebaš je popuniti ovaj obrazac.

 

Razmišljaš li o otvaranju paušalnog obrta? Koje te problemi najviše muče i smatraš li da je paušalni obrt dobra ideja? Napiši ispod u komentare.

[/members_logged_in]